Ovogodišnja proslava u katoličkoj crkvi u Srbobranu 13. i 14. septembra, u čast Uzvišenja Svetog Krsta, razlikovala se od uobičajene.

Program slave prvog dana je počeo u 17.00 časova, pobožnost Križnog puta je predvodio župnik, vlč. Karolj Szabadi iz Vrbasa, a u crkvenoj porti je sat kasnije proglašen pobednik takmičenja “Srce Bačke” za najbolju rakiju, takmičenje koje je organizovano po četvrti put. Koordinatorka nadmetanja, Čila Balaž, istakla je da su uzorci ocenjivani od strane članova Viteškog reda “Svetog Nikole”.

“Ove godine je pristiglo 195 uzoraka rakije, od toga 40 iz Mađarske i jedan iz Bosne i Hercegovine. Uzorci su stigli iz Janošhalme, Orošhaze, Bataseka (Bátaszék), a na ocenjivanje su poslali razne vrste rakije. Žiri je dodelio 31 veliku zlatnu, 41 zlatnu, 32 velike srebrne, 20 srebrnih i 49 bronzanih medalja, kao i 19 priznanja. Rakije su bile kategorizovane po vrstama voća: kruška, jabuka, dunja, kajsija, loza, višnja, trešnja i šljiva, ali su pristigle i posebne rakije od maline, smokve, jagode, kupine, brusnice, pa čak i od ljute paprike. Pobednik ovogodišnjeg takmičenja bila je rakija od kruške Marte Balog iz Stare Moravice, dok je nagradu ‘Najbolja rakija iz sela’ poneo Srbobranac Nandor Brašnjo sa rakijom od kajsije”, otkrila je ovim povodom Čila Balaž.
Nakon dodele nagrada, publika je mogla da uživa u programu lokalnih KUD-ova i udruženja. Klub za negovanje tradicije naroda i narodnosti Vojvodine predstavio je najpre devojački hor “Boroka” sa pesmama iz zapadne Mađarske, potom su članovi grupe “Čelefendi” izveli dečije igre i narodne plesove, a grupa “Langočka” plesove iz Sekelja. Nastupili su i tamburaši “Bimbalo” iz KUD-a “Aranj Janoš”, zatim Sarolta Gal solista na citri, Žofija Blažanjik na klarinetu i David Jojović na klaviru. Subotnji program završen je koncertom lokalnog sastava “Čaloganj”.

Na sam dan slave u nedelju, 14. septembra 2025, sve je počelo svečanom Svetom misom u crkvi u 10.00 časova, a predvodio ju je vlč. Jožef Gašpar, direktor biskupijske kancelarije. U punoj crkvi, uz domaćina Tibora Žunija, mesnog župnika, oko oltara su bili i penzionisani župnik Ferenc Brašnjo, kapelan Deže Šerfeze i stalni đakon Agoston Agoč.
Na kraju mise je Edit Ördögh, zamenica gradonačelnika Janošhalme, zbrotimljenog sa Srbobranom, dodelila je priznanje osobi koja dugi niz godina aktivno deluje u okviru crkve – Antalu Hodonickom. Nakon mise, u porti je priređena agape.

“Nadamo se da ćemo ove tradicionalne veze koje postoje između naša dva grada sačuvati i dodatno razvijati. Sa zadovoljstvom smo došli u Srbobran da ih obnovimo, susreli smo se sa veoma ljubaznim domaćinima i verujemo da ćemo se uskoro ponovo sresti na kulturnim i drugim događajima”, rekla je zamenica gradonačelnika Janošhalme.

Organizatori su mislili i na najmlađe, za njih je bila obezbeđena besplatna igraonica na naduvavanje, oslikavanje lica i razni zabavni sadržaji. U veroučionici je održan novi susret u okviru programa “Ringato” za bebe, a publika je tokom oba dana mogla da pogleda izložbe Udruženja ljubitelja ručnih radova i grupe “Tulipan”, kao i knjige koje je do sada objavila Spomen kuća Nandor Gion. U prostoru crkvene porte oba dana je bio organizovan i vašar.
Nedeljni večernji program počeo je nastupom dečijeg crkvenog hora “Aprószentek”, deca su pod vođstvom veroučitelja Žolta Šigea i učiteljice Blanke Kovač, otpevala pesme “Život je u tebi” i “Bog je dobar”. Zatim je i župnik Tibor Žuni pozdravio okupljene.

“I u ovim teškim okolnostima radujem se što smo zajedno i što zajednički možemo da proslavimo slavu naše crkve. Naša crkva ove godine slavi 210 godina, što je dug period u životu jedne zajednice. Zahvalni smo Bogu za ova dva veka tokom kojih nas je čuvao u veri i identitetu. U nastavku ćemo podeliti poklone deci krštenoj od prošlogodišnje slave i zahvaliti se Gospodu što među nama ima dece koju su roditelji doveli i krstili, želeći da ona prime crkvene sakramente”, poručio je s bine otac Tibor. Tokom protekle godine (od septembra 2024. godine do septembra 2025. godine) u rimokatoličkoj crkvi kršteno je 27 dece.
Predstavnica i drugog grada pobratima iz Mađarske, zamenica gradonačelnika Oroshaze – Marija Vokanič, i odbornik Andraš Bodoci uručili su nagradu Grada penzionisanoj učiteljici Aranki Bergel, za značajan doprinos razvoju bratskih veza sa obe strane granice. Vokanič je izjavila da želi nastavak saradnje dva grada.

“Tek od januara ove godine sam na funkciji, i već mogu obećati da ćemo nastaviti ono što je započeo gradonačelnik David Zoltan, a i unaprediti, kako bi građani Oroshaze bili svesni da postoji ovakvo bratsko povezivanje”, jasna je bila Marija Vokanič.

Publika je do kraja večeri uživala u nastupu violiniste Árpáda Fehera, rodom iz Srbobrana, koji je svojom svirkom doprineo svečanoj atmosferi dodele nagrada Kulturno-umetničkog društva “Aranj Janoš”. Nagrada “Naša nada” dodeljena je Lili Salamon, studentkinji arhitekture na Univerzitetu u Subotici, za njen dugogodišnji doprinos kulturnom životu. Nagradu “Za nas” dobio je Deže Nemet, predsednik Kulturnog centra Gion Nandor, za dosadašnji rad. Nagrade je uručio Rudolf Salamon, predsednik KUD-a.

Veče je nastavljeno koncertom Rite Bognar i Čabe Tihanji Tot uz pratnju benda “The Old Show Band”, zatim je usledio vatromet, pa nastup orkestra “Szivárvány”, koji je obeležio 40 godina postojanja.
Proslavi su prisustvovali brojni gosti: Boris Bajić – potpredsednik Saveza vojvođanskih Mađara, Sabolč Feher – član Izvršnog odbora SVM-a i pokrajinski pomoćnik sekretara, Akoš Hajvert – član Izvršnog odbora Nacionalnog saveta Mađara zadužen za kulturu, iz Janošhalme zamenica gradonačelnika – Edit Ördögh, te direktor kulturne ustanove – Levente Hepp, i počasni građanin Srbobrana – Zoltan Czeller, iz Oroshaze zamenica gradonačelnika – Marija Vokanič, odbornici – Andraš Bodoci i Zoltan David, kao i penzionisani opštinski službenik – Žolt Ružinski.
Opštinu Srbobran predstavljali su: predsednik – Radivoj Debeljački, zamenik predsednika – Vladimir Šarčev, odbornik – Nandor Brašnjo, Krisztian Kočiš – pomoćnik predsednika opštine i članica Opštinskog veća za kulturu i informisanje – Beata Szabados Fodor.