Tri-četvrt veka od oslobođenja

20. oktobar 2019.

Mesto: Nadalj, Srbobran, Turija

Kategorija: Društvo, Lokalna samouprava

Navršeno je tačno 75 godina od oslobođenja Srbobrana od nacističke okupacije u Drugom svetskom ratu, što je obeleženo na Trgu slobode, svečanim polaganjem venaca pod istoimenim spomenikom koji simbolizuje pravednu borbu onih koji su za nju položili živote.

Srbobranci ponosno čuvaju sećanje na borce koji su im iznedrili slobodu, što potvrđuje neprekidno obeležavanje 19. oktobra već tri-četvrt veka. Današnje generacije nastavile su sa tom tradicijom i uče one generacije koje dolaze kako u tome da istraju. Program ovogodišnjeg obeležavanja praznika otpočeo je horskim izvođenjem himne “Bože pravde” u interprataciji Gradskog hora “Zora”, pred okupljenim građanim, predstravnicima lokalne samouprave, javnih ustanova, političkih stranaka i predstavnika udruženja.

Govorenjem stihova “Domovina” Vojislava Ilića, i “Nasleđe” Milana Rakića, svečanost su oplemenili pesnik Goran Blagojević i mladi recitator Uglješa Surdučki. Vence na spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora položili su delegacija opštine Srbobran koju su činili predsednik opštine Radivoj Paroški i predsednica Skupštine opštine Milena Alargić, zatim organizacije SUBNOR-a Srbobrana, Sombora, Bečeja, Vrbasa i Temerina, Udruženja potomaka i poštovalaca dobrovoljaca oslobodilačkih ratova od 1848. do 1918. godine “Srbijanski-Srbobranski”, Saveza ratnih veterana Srbobran, Udruženja boraca od 1991. do 1999. godine “Hrabri borci”, Udruženja ratnih vojnih invalida, kao i predstavnici Srpske napredne stranke, Socijalističke partije Srbije i Jedinstvene Srbije.

Okupljenima se prigodnim rečima prvi obratio Bogdan Ljuština, predsednik OO SUBNOR Srbobran: “Podsetio bih na to kako su jedinice Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije i sovjetske Crvene armije u ranim jutarnjim satima 19. oktobra ušle u Srbobran i donele toliko željenu slobodu. Ovi oktobarski događaji nas podsećaju da moramo poštovati našu slavnu istoriju i da se uspomene na oslobodioce i na antifašističku borbu ne izbrišu iz našeg pamćenja. Da se nikada ne ponovi Jasenovac, Prebilovci, Šušnjari i druga stratišta sa područja bivše Jugoslavije. Moramo se podsetiti odbrambenih ratova devedesetih godine i NATO agresije na našu zemlju. U ovome našem današnjem okupljanju vidim da naše društvo ima perspektivu, jer smo se danas svi ovde okupili, udruženja koja neguju tradicije iz 1848. godine, pa do udruženja koja čuvaju uspomene na 1999. godinu. U tome se vidi da naše društvo ima perspektivu i da nema ideoloških podela. Neka živi sloboda, mir i prosperitet u našoj zemlji”.

Predsednik opštine Srbobran Radivoj Paroški se zahvalio svima koji istrajavaju u tome da svaku godišnjicu provedu ovde na Trgu slobode održavajući živim sećanje na poginule borce. “Danas je tačno 75 godina od kada su jedinice II šajkaškog partizanskog odreda, u sadejstvu sa jedinicama slavne Crvene armije, predvođene maršalom Fjodorom Ivanovičem Tolbuhinom, oslobodile Srbobran. Taj vedar i sunčan dan, 19. oktobar 1944. godine, bio je još sjajniji i radosniji, jer je pobedonosni pohod nagovestio onaj osećaj koji se može nazvati uzvišenim osećanjem slobodarstva. Srbobranci su oduvek ljubili slobodu, te je za njih ovaj dan doneo dane radosti koje su željno iščekivali”.

“Čekali su dan koji će im doneti mir i slobodu, jer je život pod okupaciom, vojničkom čizmom, bio težak, mukotrpan, sa mnogo prolivene krvi i suza, dečijeg plača, strahovanja, patnje, bola i jada. Sa velikom zahvalnošću obeležavamo dane i datume i na taj način čuvamo od zaborava ne samo sećanje na naše junake koji su svojim životima platili visoku cenu slobode, nego i sećanje na najstrašnije zločine i zlokobna vremena, kako se ona više nikada i nigde ne bi dogodila. Kroz istoriju, naša zemlja i naš narod nekako su se uvek nalazili na putu velikih i moćnih sila, koje su sebi davale za pravo da kroje sudbinu srpskog naroda. Ali nepokolebljiv, prkosan, srpski narod je slobodarskog duha, srpski narod je junački narod”.

“U prilog tome govore žrtve, u prilog tome govore svi oni junaci koji su zadužili nas i buduće generacije da sami odlučujemo o sebi, da sami gradimo svoj put, napredak i razvoj. Nama, njihovim unucima i potomcima ostaje pitanje da li smo svi razumeli žrtvu koju je podnelo čovečanstvo u borbi protiv fašizma, posebno kada sve češće vidimo pokušaje prekrajanja istorije. Ako danas neko opovrgava činjenicu da je Drugi svetski rat najgori period čovečanstva, da ovaj rat karakterišu milioni poginulih, milioni čije je detinjstvo zauvek bilo uništeno, milioni majki koje su svoje sinove i kćeri izgubili, a ne znajući razlog, milioni onih čija je mladost zauvek bila izgubljena, milioni i milioni ljudi čija je volja, želja za slobodom, dostojanstvenim životom, borbom za nezavisnošću bila jača od mračnih oblaka fašizma koji su se nadvili na čovečanstvom, onda je on još uvek zarobljen u najgorim ideološkim premisama pa makar se one pokušavale ostvariti drugim sredstvima”.

“Na kraju bi se opet došlo na isto, već viđeno. Plaćena je isuviše visoka cena da bi svet dozvolio da se tako nešto ponovo dogodi. Naš cilj je jasan, borba za život u slobodnom svetu koji pamti sva ljudska zlodela i bori se da se ona ne ponove. Istorija Srbije pokazuje da naš narod ni u jednom trenutku nije napravio grešku u odabiru strane za koju se bori, uvek je bio na strni pravde, slobode, ravnopravnosti naroda. Svojom herojskom podvizima i istrajnom borbom, samopregorom, žrtvom i mučeništvom, u vremenima teškim kada živote daju zajedno otac i sin, kada se brani kućni prag i ognjište, kad se ljubi srpska gruda kao najmilije svoje, zbog tih vremna, zbog tih ljudi, daleko se čuo glas o malom, neustrašivom narodu sa Balkana, toj vojsci u opanku koja se suprostavila daleko nadmoćnijem neprijatelju, i to ne jednom i to ne jedanput”.

“Samo je 20. vek doneo mnoštvo ratova i ogromna stradanja srpskog naroda. Neprestano izloženi nepravdom i pritiscima. Oni otimaju, uništavaju, lome, ruše, pale i ukoliko to rade oholije, bahatije, osionije, utoliko smo mi još jači, snažniji, žilaviji. Zato žudimo za slobodom, pravičnošću i pravdom. Srbobran se ponosi svojom antifašističkom tradicijom, čuva i neguje sećanje na žrtve antifašističe borbe. Put kojim smo došli do slobode bio je težak, mukotrpan, krvav i suviše skup. Zato danas, sa ovog mesta poručujemo da antifašistički, slobodarski duh i borba za slobodu jesu naše trajno opredeljenje. Ponosni smo na naše pretke jer su pošli u bitku za svoje ognjište, junačku bitku u kojoj je pobedu donela mudrost, u bitku u kojoj je pobedila hrabrost i ljubav prema slobodi. Dužni smo da živimo tako da ne izneverimo pretke, a da nas se potomci ne stide. Dužni smo da živimo po standardu i po meri patriotizma koji su nam ostavili naši dedovi i očevi. Slava svim borcima, junacima koji su učestvovali u borbi protiv fašističkg okupatora, a posebno slava svima onima koji su učestvovali u borbi za oslobođenje Srbobrana”, govor je kojim se predsednik Paroški obratio svojim sugrađanima na ovaj važan praznik.

Facebook Komentari