Celodnevni naučni skup o porodici Dunđerski (17.11.)

Velika sala Skupštine Opštine Srbobran biće 17. novembra mesto okupljanja većeg broja istoričara čiji naučni radovi imaju zajednički imenitelj, porodicu Dunđerski, i koji će svoje domete i saznanja podeliti sa znatiželjnim Srbobrancima u celodnevnom predavanju pod nazivom “Porodica Dunđerski – građanska kultura Vojvodine”.

Ustanova za kulturu, Dom kulture Srbobran, u sklopu projekta “Istraživanje istorije porodice Dunđerski” sprovela je istaživački rad kako bi se došlo u posed obimnije, detaljnije i preciznije istorijske građe, sve u cilju da se čuvena srbobranska familija i njihova postignuća sačuvaju od zaborava na ponos generacija koje dolaze. U sklopu projekta, tokom sledeće godine, biće izdat Prvi zbornik u kome će se naći svi istraživački radovi koji su se predstavili na naučnom skupu 2021. godine. Projekat je plod dobre saradnje, zajednički ga realizuju Matica srpska, lokalna samouprava Srbobran i Dom kulture Srbobran.

Ukupno 15 predavača govoriće u sredu, početak skupa zakazan je za 10.00 časova. Svako od njih imaće po 15 minuta vremena za izlaganje svoje teze, što zajedno čini skoro 4 sata predavanja, kako bi slušaoci lakše ispratili program predviđene su i pauze, kao i vreme posvećeno diskusiji, tako da će skup trajati do 19.00 časova.

Predviđeni program i satnica:

10.00 – 10.30 Otvaranje skupa i pozdravne reči

10.30 – 10.45 Dr Vesna Dimitrijević: Porodična istorija Dunđerskih

  • Dunđerski su u drugoj polovini 19. i prvoj polovini 20. veka pripadali istaknutoj veleposedničkoj porodici, koja je imala veliki značaj za razvoj poljoprivrede i industrije, poznati zadužbinari i dobrotvori, ulagali su novac u obrazovanje i nauku. Svojim aktivnostima uticali su na razvoj bankarstva, osnivanje Novosadskog sajma i berze. Postali su savremena porodica koja je aktivno učestvovala u razvoju i modernizaciji čitavog društva.

10.45 – 11.00 Dr Jovana Kasaš: Iza svakog uspešnog industri- jalca stoji žena: “Žene u porodici Dunđerski”.

  • Akcenat nije stavljen na osnovne biografske podatke ženskih pripadnika ove veleposedničke porodice, već na podatke koje su muški predstavnici ostavili u svojim uspomenama o svojim suprugama i bliskim rođakama. Prisustvo jakih ženskih osoba u porodici oseća se već u uspomenama Lazara Dunđerskog, kada on piše o svojoj majci Persidi Letić, ali i o svojoj strini, kao i očevoj majci.

11.00 – 11.15 Dr Slobodan Bjelica: Porodica Dunđerski u javnom životu Novog Sada između dva svetska rata

– Doba između dva svetska rata predstavlja jedan od najdinami- čnijih perioda razvoja Novog Sada. Usponu Novog Sada 1918.-1941. u velikoj meri je doprinela i preduzimljivost njegove građa- nske elite, u kojoj značajno mesto zauzimaju i članovi porodice Dunđerski.

Pauza

11.45 – 12.00 Dr Marija Silađi: Ugledno imanje porodice Dunđerski u Hajdučici

  • Dvorci su značajan deo korpusa graditeljskog fonda i predsta- vljaju specifično svedočanstvo društvenog, privrednog i kultu- rnog razvoja Vojvodine, kao dela srednjoevropskog prostora. Pored prezentacije značaja imanja u Hajdučici od kraja 18. do sredine 20. veka pomoću istorijske metode, a sa druge strane utvrđivanje tipološke pripadnosti dvorca u odnosu na dvorce Vojvodine, kao i Srednje Evrope uz primenu tipološke metode.

12.00 – 12.15 Dr Ferenc Nemet: Lazar Dunđerski i fabrika tepiha u Velikom Bečkereku

  • Prvi evropski „brend“ primenjene umetnosti u Banatu, svakako je bio torontalski ćilim, koji je 1890. godina, prerastao okvir ranijih tkačkih škola, te se decembra 1894. godine, u Velikom Bečkereku uzdigao na nivo industrijske proizvodnje. Lazar Dunđerski je za 190.000 kruna kupio fabriku. Time je održao kontinuitet banatske umetničke tkačke delatnosti i svoje ime zabeležio ne samo u istoriju industrijskog ćilimarstva već i u bogatu istoriju tkačke umetnosti u Banatu.

12.15 – 12.35 Dr Anica Draganić: Pivara Lazara Dunđerskog u Velikom Bečkereku

  • Tokom gotovo tri veka tradicije, pivarstvo u Velikom Bečkereku imalo je svoje uspone i padove. Prvo zlatno doba pivara je doživela pod upravom porodice Dunđerski u periodu 1891-1945. godine. Lazar Dunđerski je početkom 20. veka odlučno započeo moderni- zaciju proizvodnje, uvođenjem parnog pogona i izgradnjom savre- mene lager pivare, po ondašnjim najvišim evropskim standardima.

12.30 – 12.45 Dr Milan Micić: Agrarna reforma na hajdučičkom veleposedu Olge Jovanović rođ. Dunđerski (1919.-1941.)

  • Pod udarom agrarne reforme Kraljevine SHS ( Jugoslavije) u Banatu našao se i veleposed Olge Jovanović rođ. Dunđerski u Hajdučici. Veleposednica se trudila da što više sačuva celinu imanja od delovanja agrarne reforme koristeći institucije maksimuma i supermaksimuma koje su postojale u agrarnom zako- nodavstvu jugoslovenske države, kao i činjenicu da je veleposed bio sastavljen od nekvalitetnog zemljišta sklonog plavljenju.

12.45 – 13.00 Mr Pavle Orbović: Utvrđivanje ratne dobiti preduzeća za proizvodnju seruma „Kamendin” i tvornice konzervi „Kulpin” Đorđa Dunđerskog

  • Na osnovu Zakona o oduzimanju ratne dobiti Komisija je ustano- vila da su u vreme okupacije preduzeća za proizvodnju seruma „Kamendin“ i tvornica konzervi „Kulpin“ vlasništvo Đorđa Dunđerskog tokom Drugog svetskog rata ostvarile ratnu dobit. Na osnovu izveštaja komisije pokretani su sudki procesi na kojima je po zakonima imovina veleposednika nacionalizovana.

13.00 – 13.30 Diskusija

Pauza

16.00 – 16.15 Dr Dragan Stanić: Empirijska širina i metafizička uzvišenost u poeziji Laze Kostića

  • Autor razmatra kako se u estetskom senzibilitetu i u pogledu na svet Laze Kostića javljaju, s jedne strane, potreba za sagledavanjem estetske širine, a s druge manifestovanje metafizičke uzviše- nosti sveta. Ovi porivi se smatraju suprotnim, čak i protivure- čnim načinima doživljavanja sveta, ali su oba načela prisutna i u Kostićevoj poeziji, a naročito u njenom vrhuncu koji je postignut u pesmi „Santa Maria della Salute“. Taj spoj suprotnih pojmova (Lazinih ‘suprotica’) obezbedio je estetsku čvrstinu i trajnost ove lirske pesme koja ulazi u uzak krug najuspelijih pesama ne samo u srpskom nego i svetskom pesništvu.

16.15 – 16.30 Dr Zorica Hadžić: Lenka Dunđerski – njeni savremenici o njoj i sadašnja viđenja

  • Kći Lazara Dunđerskog, Lenka (1870.-1895.), bila je inspiracija antologijskih stihova Laze Kostića i njegovog Dnevnika snova. Čini se da interesovanje kako najšire čitalačke publike tako i književnih istoričara za odnos između Lenke Dunđerske i slavnog pesnika ni danas ne gubi na intenzitetu.

16.30 – 16.45 Dr Branka Kulić: Dunđerski u kulturno – istorijskom nasleđu Srbije

  • Retko koja porodica, kad joj pomenemo prezime, postaje prepo- znatljiva u istorijskom i kulturnom kontekstu XIX i početka XX veka, kao što su bili Dunđerski, a koja je, istovremeno, i dalje zagonetna po mnogim događajima koje i danas otkrivamo. Za sobom su ostavili nekolicinu značajnih dvoraca koji su po kategori- zaciji kulturnih dobara svrstani kao dobra u najvišoj kategoriji, dobra od izuzetnog značaja i velika kulturna dobra.

16.45 – 17.00 Mr Zoran Subotički: Dunđerski i dvorska kultura Vojvodine

  • „Dvorska kultura Vojvodine“ nije naučno verifikovana kao poseban istorijski i socijalni fenomen građanske kulture Vojvodine, bar ne u onoj literaturi koja je nama poznata: bilo naučnoj, bilo publicističkoj. Naša namera je da naprosto „dvorska kultura Vojvodine“ bude prepoznata kao jedna zaokružena socij- alna i kulturna celina koja je imala ozbiljan emancipatorski uticaj na razvoj srpskog građanskog društva, devetnaestog i prve polovine dvadesetog veka.

Pauza

17.30 – 17.45 Dr Mirjana Sladić Todorov: Arhitektonsko nasleđe dvorca Dunđerskih u Kulpinu

  • Predmet rada je arhitektonska analiza vile podignute dvade- stih godina XIX veka u Kulpinu kao sedište imanja, a koja postaje posed porodice Dunđerski krajem XIX veka. Objekat poznat pod imenom ”veliki dvorac” ili ”kaštel”, danas i Dvorac Dunđerski u Kulpinu podignut je 1826. godine za porodicu Stratimirović, a svoj današnji izgled dobio je rekonstrukcijom 1912. godine prema projektu novosadskog arhitekte Momčila Tapavice.

17.45 – 18.00 Dr Snežana Mišić: Vizuelna prezentacija porodice Dunđerski u kolekciji Matice srpske i Galerije Matice srpske

  • Porodica Dunđerski, čiji članovi su zauzimali važne pozicije u privrednom i društvenom životu Vojvodine u drugoj polovini XIX i prvoj polovini XX veka, značajan doprinos dala je i na polju obrazovanja, kulture i umetnosti. Ove aktivnosti su najvećim delom bile vezane za Maticu srpsku čime su se upisali u njene dobrotvore i zadužbinare.

18.00 – 18.15 Mr Jelena Veselinov: Restitucija imovine Zadužbine Bogdana Dunđerdkog pod upravom Matice srpske – putevi, raskršća i otvorena pitanja

  • Kada se govori o zadužbinama pod upravom Matice srpske, sva- kako najpoznatija javnosti jeste Zadužbina Bogdana Dunđerskog. Pravna sudbina imovine ove zadužbine kompleksna je i sa pozi- cije prava veoma zanimljiva. Nakon Drugog svetskog rata imovina je oduzeta od Zadužbine aktima državnih organa i postala opštenarodna. Postupak restitucije zadužbinske imovine započet je 2012. godine i danas traje.

18.15 – 19.00 Diskusija.

 

Facebook Komentari